Ruma
Uvod
Ruma je smeštena nasred Srema, između Dunava i Save, u podnožju Fruške Gore. Postoji jedan zanimljiv geografski kuriozitet vezan za geografski položaj Rume. Naime, kroz nju prolazi 45. uporednik, a na svega je petnaestak kilometara zapadno od 20. meridijana. Nalazi se na pravcu Beograd-Zagreb i od samog autoputa E-70 udaljena je svega šest, a od reke Save desetak kilometara. Ovo nesumnjivo govori da se Ruma nalazi na svojevrsnoj raskrsnici puteva, što je bila njena osobenost tokom čitave istorije postojanja grada. Prema poslednjem popisu iz 2011. (rezultati popisa iz 2022. još nisu dostupni – prim. aut) opština Ruma je imala 54.339 stanovnika, dok je u samom gradskom naselju živelo 30.076 stanovnika.1 Po nacionalnom sastavu, najveći procenat pripada Srbima (86,29%), dok od nacionalnih manjina najviše ima Hrvata (3,16%), Roma (2,39%) i Mađara (2,15%).2 Osim Rume, u ovoj opštini pripadaju i sledeća naselja: Buđanovci, Dobrinci, Donji Petrovci, Grabovci, Hrtkovci, Klenak, Kraljevci, Mali Radinci, Nikinci, Pavlovci, Platičevo, Putinci, Stejanovci, Vitojevci, Voganj, Žarkovac. Gradsko naselje Ruma predstavlja kulturni, zdravstveni, obrazovni, industrijski i turistički centar ovog regiona ka kome gravitira najveći deo stanovništva ove oblasti.
Kratak istorijski pregled
Devedesete u Rumi (i okolini) – slučaj Hrtkovci
Kratak istorijski pregled
U istorijskim izvorima ime Ruma prvi put se pominje 1546. u Sremskom defteru, kao selo srednje veličine u Mitrovačkoj nahiji. Prema defteru iz 1566/67, Ruma je imala 49 kuća, čiji su stanovnici bili isključivo Srbi. (Bošković 2011, 5) Poreklo imena još nije u potpunosti razjašnjeno jer postoji nekoliko teorija o njegovom nastanku koje su, mahom, polulegendarnog karaktera. Ime se najčešće vezuje za, navodno tursku reč koja označava blato, zatim postoji teza da ima veze sa Rumi-pašom, pa da se može povezati sa etrurskim nazivom Rima, alkoholnim pićem rumom ili, čak, da se ime može pronaći u Bibliji. (Đekić 1998, 7).
Devedesete u Rumi (i okolini) – slučaj Hrtkovci
Ratna decenija devedesetih je (i) u Rumi razdoblje značajnih promena. Sukobi na prostoru bivše Jugoslavije nesumnjivo su ostavili veliki trag na Rumu i njenu okolinu. Od samog početka rata(ova) relativna blizina fronta koji se nalazio na svega pedesetak kilometara rezultirala je činjenicom da je Ruma (i njena okolina) trpela posledice borbenih dejstava. Već prvi dani rata u Hrvatskoj gradu su doneli atmosferu straha i napetosti. U grad stižu i prve izbegličke porodice, počinje mobilizacija i stavljanje vojnih snaga u pripravnost, pojavljuju se i različite paravojne formacije, a sve ovo zajedno stvara izrazito haotičnu atmosferu koja se neretko koristi za ostvarivanje ličnih interesa pojedinaca/ki i raznih grupa.
Neformalni vidovi otpora – borba za prigovor savesti
Antiratni i antimilitaristički pokret u Srbiji tokom 90-ih godina prošlog veka, premda gotovo potpuno u senci ratnohuškačke i nacionalističke politike, uspevao je nekako da pronađe načine da se progura na površinu i da, u nekim momentima, pruži značajan otpor. Pokret se razvijao spontano kako su se ratna dejstva pojačavala. Poprimao je različite oblike, od delovanja pojedinih opozicionih političkih partija koje su baštinile ideje antinacionalizma,7 zatim različitih antinacionalističkih grupa,8 preko pojedinaca/ki iz intelektualnog miljea do antiautoritativnih grupa poniklih iz pank pokreta.9
Kultura (ne)sećanja
Zaključna razmatranja
Kultura (ne)sećanja
Sećanje na otpor ratu i militarizmu, kao i na progon hrvatskog stanovništva tokom devedesetih nema svoje mesto u zvaničnom, pa ni javnom sećanju. Nerado se govori i o događajima u Hrtkovcima. Rumljani/ke uglavnom znaju šta se dešavalo i ne postoji nijedna inicijativa da se na bilo koji način obeleže ovi sramni trenuci u modernoj istoriji grada. Ni u samom selu ne postoji niti jedno obeležje koje bi podsećalo na ono što se šta dešavalo tokom ’90-ih godina prošlog veka na tom mestu.
Zaključna razmatranja
Sudeći po informacijama koje se mogu pronaći na internetu, može se steći utisak da Ruma spada u red privredno jako razvijenih gradova, s gotovo minimalnom nezaposlenošću koja iznosi manje od 5 procenata (https://rtv.rs/sr_lat/ekonomija/aktuelno/ruma-privreda-sve-jaca-dolaze-nove-kompanije_1284121.html). Međutim, u razgovorima sa Rumljanima/kama koje sam obavio, ali i prilikom posete samoj lokaciji, jasno je da su u pitanju mere koje daju privremene rezultate jer svi/e sagovornici/ce su saglasni/e da je najveći problem s kojim se Rumljani/ke suočavaju nemogućnost da se pronađe odgovarajući posao. Upravo zato je važno ove zvanične podatke posmatrati sa izvesnom dozom skepse.
Literatura
- Bošković, Đorđe, 2011. Ruma – istorijski pregled. Ruma, Zavičajni muzej, Gradska biblioteka „Atanasije Stojković” (https://zavicajnimuzejruma.rs/wp-content/uploads/2021/01/Ruma-istorijski-pregled.pdf)
- Bukurov, Branislav, Ćurčić Slobodan, 1990. Opština Ruma, geografska monografija. Novi sad, Institut za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta
- Gavrilović, Vladan, 1995. Srbi u gradovima Srema 1790 – 1848: kulturno-politička zbivanja. Novi Sad, Istočnik, Nevkoš
- Đorđević, Radisav, 1991. Ruma u središtu Srema. Novi sad, Institut za istoriju
- Petrović, Ilija, 1994. Prisajedinjenje Srema Srbiji 1918. Ruma, Zavičajni muzej: Skupština Opštine; Novi Sad: Muzej Vojvodine
- Pauković, Božidar, 1991. Rumski Jevreji. Ruma, Pokrajinski sekretarijat za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, upravu i propise : Pokrajinski sekretarijat za informisanje : Skupština opštine : Gradska biblioteka : Zavičajni muzej : Kulturni centar (https://zavicajnimuzejruma.rs/wp-content/uploads/2021/03/Paukovic-Rumski-Jevreji-1996..pdf)
- Pauković, Božidar, 1999. Ruma 78 dana – vazdušna opasnost. Ruma: Zavičajni muzej, Gradska biblioteka, Kulturni centar (https://zavicajnimuzejruma.rs/wp-content/uploads/2021/03/Paukovic-78-danaa-1999..pdf)
- Janković, Snežana, 2019. Spomeničko nasleđe Rume. Ruma, Zavičajni muzej (https://zavicajnimuzejruma.rs//wp-content/uploads/2020/12/Spomenicko-nasledje-Rume-1.pdf)
- Đekić, mr Đorđe, 1998. O poreklu imena Rume. U: Zbornik II Zavičajnog muzeja Ruma (https://zavicajnimuzejruma.rs//wp-content/uploads/2020/12/Zbornik-II-Zavicajni-muzej-Ruma.pdf)
- Veliki rat, oslobođenje i prisajedinjenje, katalog izložbe, Ruma, novembar 2018 (https://zavicajnimuzejruma.rs/wp-content/uploads/2021/01/Veliki-rat-oslobodjenje-i-prisajedinjenje.pdf)
- Dosije: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini, 2019. Beograd: Fond za humanitarno pravo (http://www.hlc-rdc.org/wp-content/uploads/2019/01/Dosije_Hrvati_u_Vojvodini_srp.pdf)
- Hadžić, Miroslav, Resanović Aleksandar, 2003. Status prigovarača savesti i dvojnih državljana (zbornik izlaganja učesnika okruglog stola „Efekti izmena i dopuna Zakona o vojsci Jugoslavije”, Beograd, hotel Metropol, 12. decembar 2002). Beograd, Centar za antiratnu akciju: Centar za civilno-vojne odnose (https://bezbednost.org/wp-content/uploads/2020/06/status_prigovaraca_savesti_i_dvojnih_drzavljana.pdf)
- Trifunović, Vojkan, 2021. Kraljevačka punk hronika. Kraljevo, samizdat 4
- Novinski članci
- Antipolitika, „Antimilitarizam u Srbiji devedesetih godina”, 52-58. str, 2016.
- NIN. „Mirna savest, ojađena duša”, 22. maj 1992. Br. 2160
- Politika, 1992, „Ko preti selu“, 15, maj 1992, br. 28234, 12. str.
- Prigovor! List za prigovor savesti i antimilitarizam, „Od Kosova do Sijetla: koja je uloga nenasilnih akcija?”, decembar 2000, br. 7, 12 i 13. str.
- „Mnogo buke oko prigovora savesti”, maj 2001, br. 8, 8. str.
- Sremske novine, U Rumi 12,5 hiljada izbeglica, br 1810, 7. str.
- Zbogom oružje – na rumski način , br. 1623, 4. str.
- Hrvati su „ugroženi“ po receptu, broj 1653, 5. str.
- Ko je promašio stranu, br 1635, 2. str.
- Hoće li Hrtkovci biti Srbislavci?, br 1643, 2. str.
- Ime i nastanak Hrtkovaca, br 1643, 3. str.
- Internet sajtovi
- https://www.rastko.rs/bogoslovlje/delo/10460 (pristupljeno 16.01.2023)
- https://zavodsm.rs/gomolava-hrtkovci/ (pristupljeno 16.01.2023)
- http://www.antikorupcija-savet.gov.rs/radio-televizija-i-stampa/cid1037-1275/blic-lokalni-mocnici-i-propast-agrorume (pristupljeno 20.01.2023)
- https://balkaninsight.com/sr/2015/05/06/hrtkovci-selo-koje-poku%C5%A1ava-da-zaboravi-rat/ (pristupljeno 03.02.2023)
- https://vojvodjanske.rs/pocast-za-heroja-dejana-kostica-u-rodnom-klenku/ (pristupljeno 07.02.2023)
- https://sites.google.com/site/nemciuvojvodinipodunavskesvabe/vetrovi-duvaju-sa-istoka (pristupljeno 12.02.2023)
- https://outofthedarkness.rs/kolumne/fanzini-su-medu-nama/ (pristupljeno 25.02.2023)
- https://www.discoversrem.com/park-srpsko-grckog-prijateljstva-u-rumi/ (pristupljeno 09.02.2023)
- https://www.slobodnaevropa.org/a/29561917.html (pristupljeno 04.02.2023)
- https://sremskevesti.rs/75-godina-oslobodenja-rume-covek-koji-se-ne-seca-svoje-proslosti-nema-ni-buducnost/ (pristupljeno 07.02.2023)
- https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/u-sobi-secanja-u-rumi-i-stradali-u-na-kosovu-sine-miso-sve-tvoja-majka-cuva-26-3-2022 (pristupljeno 07.02.2023)
- https://mojgradsm.rs/ruma-dobila-park-heroja-sa-pastrika-i-kosara/ (pristupljeno 07.02.2023)
- https://rtv.rs/sr_lat/ekonomija/aktuelno/ruma-privreda-sve-jaca-dolaze-nove-kompanije_1284121.html (pristupljeno 17.04.2023)
- https://www.zkvh.org.rs/index.php/aktualnosti-post/vijesti/ruma) (pristupljeno 17.04.2023)
- https://www.sremskenovine.co.rs/2020/08/kratka-istorija-doma-jna-hrvatskog-doma/ (pristupljeno 17.04.2023)
- https://www.ruma.rs/portal2/jupgrade/index.php?option=com_content&view=article&id=11131:2019-10-27-15-32-05&catid=204&lang=en&Itemid=64 (pristupljeno 20.04.2023)